Božić u Dobroj Vodi

Lijepa sjećanja me vežu na nekadašnja vremena u Dobroj Vodi kada se slavio Božić. Bila su to vremena kada se Božić doživljava na drugačiji način nego danas kada je sve materijalizirano. Nekada nije bilo Božićne šoping groznice kako se danas nazivaju nego se danima prije opskrbilo osnovno što je potrebno da bi se proslavio Božić. Pečenica se pekla uglavnom na Badnjaku kada se postilo a okretalo se ručno na ražnju gdje bi se mi djeca izmjenjivali u okretanju. Na Badnjaku ili kako se tada govorilo na Badnjicu se postilo, jela se riba ai vino bi se popilo. Sjećam se još da bi mama ispekla krompira u kukuruznom brašnu što smo jeli na Badnjicu. Na slici smo ja i brat držimo pečenicu pečenu, a slika je nastala negdje 1983.godine.Sjećam se još jednog običaja na Badnjicu a to smo radili kada smo već stali u momke i cure. Navečer kad su kokoši polegle došli bi do kokošinjca onako u grupi i jedno po jedno bi udarili u kokošinjac, ako se kokoši jave na nečiji udarac to bi značilo da će se ta osoba udati ili oženiti u toku iduće godine. Stvarno je to bilo zanimljivo znali smo udarati i nogama i rukama a da se ni jedna kokoš ne javi, kao da ih i nema a netko bi malo lupio i odmah se javi. E sada vjerovati ili ne u ovo ali svejedno je bilo zanimljivo. 

Božićno jutro, buđenje rano jer je kod nas u Dobroj Vodi bila na Božić misa zornica koja je počinjala čini mi se u 6 sati. Na zornici se okupio posebno veliki broj naših Dobrovodaca, Vreljana, Klakaraca i ostalih koji su pripadali našoj župi. Poslije mise neko vrijeme bi svi ostali ispred kapele čestitali Božić jedni drugima a svatko bi iz džepa vadio flašicu sa rakijom ili nekim drugim alkoholnim pićem. Jedno prelijepo sjećanje sa toga druženja imamo svi mi koji smo bili na zornici. Poslije mise dolazimo kući a mi djeca bi tada dobili poklone koje su nam tata i mama kupili a jedan dio poklona bili su orašci (orasi) ili nešto drugo što se našlo u kući. Mi djeca bi tada sa orašcima igrali "kuće", od orašaka napravimo kuću i gađamo, tko pogodi nosi orase. 

U tadašnjoj državi Božić nije bio državni praznik te su škole nažalost radile ali dobro se sjećam da me tata svake godine na prvi dan Božića ostavio kod kuće da ne ide taj dan u školu. Sveta misa u toku dana osim zornice nije bila u Dobroj Vodi nego je glavna Božićna misa bila na drugi dan Božića u 11 sati.

Lijepo je bilo biti dijete u to vrijeme u Dobroj Vodi posebno u dane Božićnih blagdana, ja sam ponosan što sam odrastao u takvom okruženju.